OBAVIJEST SUDSKOJ POLICIJI

U prethodnom periodu, više puta sam ukazivao pripadnicima sudske policije na to da Okružno tužilaštvo Bijeljina, brutalno krši odredbe krivičnog zakona i u te svrhe koristi, (zloupotrebljava) sudsku policiju, kako bi prikrili svoje kriminalne aktivnosti, a na koje ja ukazujem i za koje imam dokaze.
Tako sam u nekoliko navrata dostavljao relevantne članove i čak jednom prilikom primjerak knjige KZ + ZKP, vezano za kršenje člana 177 KZ.
Tada je glavni okružni tužilac pokušao da me spriječi da predam bilo kakav dokument u pisarnici tužilaštva, te sam poslednje dokumente predavao zaposlenima iz pisarnice na klupi prvog sprata, a da li je to praksa za sve građane, procijenite sami…
Takođe sam isticao da će se kriminalac Kovačević Novak u bilo kakvom sudskom procesu, braniti “neobavještenošću”, te će isticati da kao samo tog trenutka nije bio u mogućnosti da razgovara sa mnom, što je i vidljivo iz formulacije koju je koristila sudska policija u Zahtevu, citiram “Ovom prilikom glavni tužilac navedena lica nije mogao primiti zbog zauzetosti službenim obavezama”.
Da je to laž vidjelo se i u samoj raspravi pred sudom jer je istaknuto da sam “od ranije poznat” sudskoj policiji, zato što sam godinu dana pokušavao da razgovaram sa glavnim tužiocem, tako da bi pravi izraz bio “Ni ovog puta glavni tužilac nije htio da razgovara”.
I samo korištenje termina “od ranije poznat” je sugestivno i neprikladno jer je uobičajeno za slučajeve, kada se opisuju višestruki počinioci krivičnih djela.
Takođe je laž da sam bilo kada tražio razgovor sa tužiocem Gruhonjić Muhamedom, te da sam sa njim razgovarao u kancelariji, kao i to da sam se po izlasku iz kancelarije uhvatio za klupu. Istina je, a to sam napisao u dokumentu koji sam predao Tužilaštvu i sudskoj policiji da zahtijevam razgovor sa predstavnikom tužilaštva, ta da ću ako to odbiju i pokušaju da me iznesu, pružiti tome pasivan otpor i uhvatiti se za klupu ili neki drugi predmet. Tom prilikom sam nakratko razgovarao sa tužiocem Gruhonjićem u hodniku, a ne u kancelariji.
Na moju ponudu da mi se samo zakaže termin kada bih mogao razgovarati sa predstavnikom tužilaštva, posle čega bih izašao, dobio sam odgovor da sam već “uslužen”, te da napustim prostorije, a sudska policija da me izvede napolje, što nije učinjeno.
Te sitne “laži” sudske policije, tretiraću kao slučajne greške, jer je vjerovatno osoba koja je sačinila zabilješku stigla na lice mjesta pošto se sve navedeno već odigralo. Ja znam imena tih osoba ali ih neću navoditi zbog njihove sigurnosti, ali provjerite moje tvrdnje sami, kod tri osobe iz sudske policije koje su bile akteri tog događaja.
No s obzirom da je bilo još nekih masnih laži, (kao glavni tužilac je na odmoru, a poslije od dežurnog tužioca saznajemo da to nije istina), osnovano sumnjam da su se pripadnici sudske policije aktivno uključili u prikrivanje ubistva osmogodišnje djevojčice, te vas poslednji put upozoravam da ćete svaku svoju nezakonitu aktivnost morati da objašnjavate pred sudom, a ja ću vas optužiti za saučesmištvo u ubistvu, jer nije glavni tužilac taj koji me sprečava da ostvarim bilo koje pravo predviđeno zakonom, nego su to upravo pripadnici sudske policije.
Niti su prostorije tužilaštva, privatno vlasništvo glavnog tužioca, niti mu ja dolazim na slavu, a niste ni vi njegova lična garda.
Mene ne zanima gdje se nalazi predmet “Ivona Bajo”, niti sam to bilo kada pitao, a više puta sam istakao i usmeno i pismeno da imam, dokaze o kriminalnim djelima jednog od tužilaca, i da želim da ih predočim glavnom tužiocu.
Da je to jedini organ kome mogu da se obratim nije samo moje mišljenje, jer je to istakao i dežurni tužilac gospodin Jovanović, u prisustvu predstavnika sudske policije.
Tada je rekao da on snosi odgovornost za svoje postupke, kao i svaki drugi tužilac za svoje, te da sve primjedbe na rad bilo kog tužioca treba da saopštimo glavnom tužiocu.
Zašto nam je sudska policija slagala da je glavni tužilac na odmoru, objasnićete na sudu.
Takođe nam je saopšteno iako to nismo pitali i da je tužilac Stjepanović na odmoru, a istog dana smo je vidjeli na ulazu u zgradu, kada je napuštala istu, te je pošto nas je primjetila, brzinom munje zbrisala nazad i pobjegla nekim pacovskim kanalom. Kako je do toga došlo, možda razjasne naredni redovi :
5. avgusta, sestra i ja razgovaramo sa visokim službenikom kriminalističke policije i ukazujemo na nepravilnosti u njihovom radu.
Gospodin se složio da je bilo nepravilnosti, zapisao iste i obećao da će sve ispitati.
Potom sugerišem da se sa njegove strane uputi zahtjev, (po istom principu kako su ga podnijeli protiv mene, a na osnovu lažne prijave), da se sasluša tužilac Stjepanović, na osnovu izjave vještaka dr. Busarčevića, uz opasku “ako ih se ne bojite”.
Komentarom, “Mislite da se bojim?”, gospodin dalje nastavlja, “Pa možda ću to i da uradim”.
Da li je to uradio, ne mogu sigurno da znam, ali s obzirom da se tužilac Stjepanović, sutradan pojavila u tužilaštvu iako je bila na odmoru, dalo bi se zaključiti da jeste.
Objašnjenja za svoje krimainalne aktivnosti nije imala.
I ŠTA SADA ? ŠTA SADA DA RADIMO ? KAKO DA SE IZVUČEMO ?.
Nekoliko dana kasnije, osoba sa kojom smo razgovarali pronađena je mrtva, poslije kako je za sada objavljeno srčanog udara.
Nema podataka da je tužilac naložio autopsiju.
Načelnik kriminalističke policije sahranjen je već sutradan…
Da li je sve ovo samo slučajnost.
Možda i jeste, ali izgleda da su kriminalci time riješili probleme, jer je jedan od svjedoka njihovih zločina pod zemljom.
Ali njihov glavni problem, a to sam ja, još uvijek je živ i na slobodi.
Pošto me uplašiti nikako ne mogu, pitanje je za šta će se odlučiti ?.
Da likvidiraju mene ili tužioca Stjepanović Danicu, kao osobu koja je potpisivala sve naredbe. Ja sam spreman svaki dan da dobijem metak u leđa i da preživim, (bar vjerujem u to), a i oni su se uvjerili da nisam laka meta, te se stoga plašim da će se uskoro u opasnosti naći najopasniji svjedok, a protiv koga imam neoborive dokaze – tužilac Stjepanović.
Ja sam čak zaštitio podatke koje imam, te bi im i moje ubistvo bilo uzaludno, a naprotiv izazvalo bi još veću sumnju i medijsku pažnju. Stoga se bojim da je tužilac Stjepanović sada u životnoj opasnosti, (osim ako nije visoko u hijerarhiji mafijaške organizacije).
U svakom slučaju ja nastavljam svoju borbu.
Jedini razlog što tražim razgovor sa glavnim tužiocem su novi dokazi o ubistvu djevojčice Ivone Bajo i dokazi o kriminalu jednog od tužilaca, a za šta je isključivo on nadležan.
Od sudske policije zahtijevam da mi omogući razgovor na tu temu sa nadležnom osobom, a u slučaju da je trenutno spriječena, obavezni ste da me obavijestite o terminu, kada je ta osoba slobodna, što je predviđeno pravilnikom o radu tužilaštva.
Svaku dalju opstrukciju po tom pitanju tretiraću kao saučesništvo u ubistvu djeteta, i odgovorni za to moraju biti spremni da se suoče sa mnom pred sudom.
Vjerujem da ste primjetili da ni kriminalci unutar tužilaštva (mislim samo na članove mafije), ne smiju da se suoče sa mnom iako su pravnici, jer sam superioran u odnosu na njih, čak i u oblasti prava.
Kakve su vaše šanse na tom terenu, možete samo da zamislite, stoga ponavljam savjet koji sam rekao jednom vašem pripadniku “RADITE SAMO PO ZAKONU”.
Ja imam pravo da prijavim krivično djelo, a pošto je isto počinio jedan od tužilaca, glavni okružni tužilac je obavezan da me sasluša i provjeri istinitost mojih tvrdnji.
Ovo je zadnji pisani dokument upućen vama.
Ubuduće vas neću upozoravati na posledice saradnje sa kriminalcima iz tužilaštva, jer ste već dobili dokaz o tome.
Bilo kakav vaš nezakonit potez sa ciljem da me spriječite da dostavim dokaze o kriminalnim djelima tužioca Stjepanović glavnom tužiocu, upotrijebiću protiv vas na sudu…
Jedan častan čovjek je mrtav. Da li prirodno ili zato što je namjeravao da se suprotstavi mafiji, ne mogu sigurno da znam i ne očekujem od bilo koga da im se suprotstavi.
Sam ću da nastavim borbu protiv njih i ne tražim ničiju pomoć.
Nemojte samo da pomažete njima, jer ću te kriminalce da strpam iza rešetaka, a oni mogu za sobom da povuku svakog ko je bilo kada uradio nešto da im pomogne.
Kćerku svoje sestre, vratiti ne mogu i sada se borim isključivo za sigurnost druge djece, (i vaše djece).
Možete li da pogledate svoju djecu u oči, znajući da pomažete ubicama jednog djeteta.
Sve dok su oni na slobodi, na svakoj novčanici koju zaradite, pomažući tim kriminalcima, biće i kap Ivonine krvi.
Vaša djeca tu krv neće vidjeti, ali vi je vidite i vidjećete je i kad zatvorite oči.
Dolaziće vam i u san, baš kao što sada Ivonina slika proganja te kriminalce.

Zdenko Bajo
Majke Jevrosime 20
76300 Bijeljina

065831902