PREDSJEDNIK VSITV-A JE NA PISMENI PRIJEDLOG PROTUMAČIO PRAVNO ZNAČENJE IMUNITETA SUDIJA I TUŽILACA NA TAKAV NAČIN DA ĆE BITI JASNO I ONIMA KOJI SA PRAVOM NEMAJU NIKAKVOG DODIRA. S OBZIROM DA JE OVA ZAŠTITA ZLOUPOTREBLJAVANA OD STRANE NEODGOVORNIH POJEDINACA BIĆE KORISNO SVIM GRAĐANIMA DA SE UPOZNAJU SA OVOM TEMOM…
 |
VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BIH |
Broj: 08-50-728-4/2014 Sarajevo, 18. juli 2014. godine
Zdenko Bajo
Majke Jevrosime broj 20
76300 Bijeljina
Predmet: Dopis u vezi tumačenja instituta imuniteta sudija i tužilaca, pojašnjenje, dostavlja se.
Poštovani:
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: VSTV BiH/Vijeće) zaprimilo je dana 16.07.2014. godine Vaš dopis kojim predlažete da VSTV BiH „objelodani stav odnosno pravno tumačenje” člana 87. Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08; u daljem tekstu: Zakon o VSTV-u BiH), a koji se odnosi na institut imuniteta sudija i tužilaca, dovodeći ga u vezu sa krivičnim djelom propisanim u članu 376. Krivičnog zakona Republike Srpske („Službeni glasnik RS br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 i 67/13; u daljem tekstu: KZ RS ) pod nazivom „Povreda zakona od strane sudije”.
Na kraju, „iznosite nekoliko primjera i svoj stav o njima”, te tražite od VSTV-a BiH da u skladu sa članom 32. Ustava Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92; u daljem tekstuv:Ustav RS-a) dostavi odgovor na Vaš dopis i iznese stav o ovim primjerima, ali i dopisu u cjelini.
U vezi sa Vašim upitom ističemo sljedeće:
Vijeće, u skladu sa nadležnostima definisanim-članom 17. Zakona o VSTV-u BiH, nije nadležno da daje bilo kakvu vrstu tumačenja pojedinih zakonskih odredbi, već to može učiniti isključivo zakonodavac u skladu sa definisanom procedurom.
Ipak, upućujemo da član 87. Zakona o VSTV-u BiH propisuje funkcionalni imunitet nosilaca pravosudnih funkcija u krivičnom i parničnom postupku i to u odnosu na mišljenje koje daju ili odluke koju donese u okviru svoje službene dužnosti, a što predstavlja jednu od garancija njihove nezavisnosti. Dakle, zakonodavac je dao imunitet svim nosiocima pravosudnih funkcija u svakom predmetu u kojem postupaju, bez bilo kakve mogućnosti da VSTV BiH ili Ured disciplinskog tužioca, odlukom, odobrenjem ili stavom utiču na primjenu ovog instituta u praksi.
Nadalje, stav (2) ovog člana propisuje da imunitet neće ni spriječiti ni odgoditi krivični ili građanski postupak koji se u nekoj stvari u skladu sa zakonom vodi protiv sudije i tužioca, a iz čega jasno proizilazi da niko nije izuzet od odgovornosti pred zakonom, te da postoji mogućnost krivičnog gonjenja i parničnog procesuiranja nosilaca pravosudnih funkcija, ukoliko su za to ispunjene zakonske pretpostavke.
Krivično djelo iz člana 376. KZ-a RS, koje spominjete u svom dopisu, procesuira se na isti način kao i sva druga krivična djela, te se opšte odredbe citiranog zakona, uključujući i utvrđivanje krivice, primjenjuju i na krivično djelo „Povreda zakona od strane sudije”. Nepostojanje umišljaja, odnosno nehata kada to zakon izričito određuje, u izvršenju krivičnog djela, predstavlja okolnost koja u smislu odredbe člana 13. KZ RS isključuje krivičnu odgovornost, što predstavlja osnov za donošenje presude kojim se optuženi oslobađa od optužbe na osnovu člana 290. tačka b) Zakona o krivičnom postupku.
Primjeri i okolnosti koje navodite u dopisu, a koje se odnose na postupnaje nosilaca pravosudnih funkcija u konkretnim situacijama, nisu u nadležnosti Vijeća, te na iste VSTV BiH ne može ni odgovoriti, odnosno iznijeti stav ili dati mišljenje. Donošenje procesnih ili meritornih odluka je u isključivoj nadležnosti nosilaca pravosudne funkcije koje isti donose samostalno i nezavisno u svakom konkretnom predmetu slobodno ocjenjujući dokaze u skladu sa članom 15. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 53/12; u daljem tekstu: ZKP RS)
Sudski postupci se vode i rješavaju pred nadležnim sudovima i zakon je predvidio, upravo zbog pravne sigurnosti, redovne i vanredne pravne lijekove koji stranke mogu uložiti ukoliko su nezadovoljni odlukama postupajućih sudova i smatraju da je došlo do povrede procesnih ili materijalnih zakona, a što ne isključuje mogućnost provođenja disciplinskog postupka protiv sudija i tužilaca. S tim u vezi, skrećemo Vašu pažnju na odredbu člana 7. Zakona o sudovima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik RS”, broj 37/12) kojim je propisano da: „Sudske odluke može preispitivati samo nadležni sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom Ustavom i zakonom”.
Istovremeno naglašavamo da ukoliko u konkretnom slučaju postoji sumnja ili saznanje o navodnom nezakonitom, neodgovornom ili neprofesionalnom postupanju određenog nosioca pravosudne funkcije, potrebno je o tome obavijestiti Ured disciplinskog tužioca VSTV-a BiH koji je nadležan da, na osnovu podnesenih i osnovanih pritužbi, pred VSTV BiH pokreće postupke za utvrđivanje odgovornosti. Skrećemo pažnju i na mogućnost primjene čl. 222. stav (1) i 223. ZKP-a RS, koji svakom građaninu daje pravo da pismeno ili usmeno podnese prijavu o krivičnom djelu nadležnom tužilaštvu.
U slučaju da su Vam potrebne dodatne informacije koje su u nadležnosti VSTV-a BiH, stojimo Vam na raspolaganju, te se nadamo da ćete Vaš problem riješiti u saradnji sa nadležnim institucijama.
S poštovanjem.
Dostavite:
naslovu – a/a
SKENIRANI ORIGINALNI DOKUMENT VISOKOG SUDSKOG I TUŽILAČKOG VIJEĆA:
UVODNI KOMENTAR I NAPOMENE
|
Zdenko Bajo |
