Važno je istaći da tužena RS snosi odgovornost za prikrivanje ubistva Ivone Bajo, koje se dogodilo dok je preko svog službenika, poslanika Bobar Gavrila krijumčarila neregularnu robu, a nedugo po predavanju ove tužbe u Bobar banci istog vlasnika, otkrivena je transakcija od preko 4 miliona KM, narko klana Šarić! Stoga je jasno da tužena NE SMIJE dozvoliti nikakav sudski postupak u kome će biti dokazivana njena krivična djela i povezanost sa organizovanim kriminalom, odnosno narko mafijom.
OSNOVNOM SUDU U BIJELJINI
| Predmet: 80 0 P 036327 12 P |
TUŽBA |
| Tužilac: |
BUDIMKA BAJO BOLLIN |
| Tuženi: |
REPUBLIKA SRPSKA |
| Vrijednost spora: |
5000000 (pet miliona) KM |
| ŽALBA NA RJEŠENJE OSNOVNOG SUDA |  |
Rješenjem pod gore navedenim brojem, donesenim dana 22.08.2012. Osnovni Sud u Bijeljini odbacuje Tužbu, obrazlažući to tvrdnjom da podnesak sadrži još jedan tužbeni zahtjev, te da Sudu nisu dostavljeni dokazi kojima se može potvrditi istinitost činjeničnih navoda u tužbi!
Shodno zakonu ulažem Žalbu na ovo rješenje zbog pogrešne i nepotpune primjene materijalnog prava, pristrasnosti i nepostupanja prema odredbama Ustava i zakona…
Prije svega skrećem pažnju na navodni “drugi zahtjev”, koji se i u samom rješenju suda, opisuje kao PRIJEDLOG, a sada doslovno prenosim kako je u tekstu tužbe navedeno:
Stoga se predlaže Sudu da donese RJEŠENJE (PRESUDU)!
Dakle potpuno je jasno da se ovde ne radi o posebnom tužbenom zahtijevu, nego se predlaže Sudu, kakvu presudu da donese, ako tužena ne dostavi odgovor, što je navedeno ispod horizontalne linije kojom se završava dio vezan za sadržinu tužbe, prema članu 53 ZOPP, citiram “Ukoliko tužena RS ne dostavi odgovor u zakonskom roku, traži se da Sud donese presudu koja je navedena u tužbi!”
Dio koji se odnosi na prestanak diskriminacije je tražen shodno Članu 205 “Zahtjev da se prestane s povredom prava ličnosti” (ZOO), koji je citiran i u tekstu tužbe. Takođe je relavantan i Član 11. (Zaštita u postojećim postupcima) (ZOZD) 1) Svako lice ili grupa lica koja smatra da je diskriminisana može tražiti zaštitu svojih prava putem postojećih sudskih i upravnih postupaka.
Kako je od dana podnošenja tužbe prema zakonu postupak u toku, nema smetnji da se od suda traži i zaštita zakonom garantovanih prava, koja se uskraćuju od strane tužene RS!
Čak i ako bi se radilo o sasvim drugom tužbenom zahtijevu, to ne daje osnovu da tužba bude automatski odbačena, jer je zakonom predviđena i ta mogućnost:
Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi Član 55. (ZOPP)
1) U jednoj tužbi tužilac može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženog kad su svi zahtjevi povezani istom činjenicnom i pravnom osnovom.
2) Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomičnosti postupka.
3) Ako sud, u slučaju iz stava 2. ovog člana, ocijeni da isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi ne doprinosi ekonomičnosti postupka, najkasnije na pripremnom ročištu donijet će rješenje o razdvajanju postupaka.
4) Tužilac može u jednoj tužbi istaknuti dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u međusobnoj vezi i tražiti da sud usvoji slijedeci od tih zahtjeva ako nade da onaj koji je u tužbi istaknut ispred njega nije osnovan.
5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog člana, istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka.
Jasno je da ako je Sud već odlučio da je prijedlog za donošenje presude, drugi tužbeni zahtijev, jer u sebi sadrži i pravnu zaštitu od trenutne, odnosno buduće diskriminacije, trebalo je primjeniti stav 3 navedenog člana i razdvojiti postupke, a moguća je i primjena stava 4, kojim bi sud usvojio kako je formulisano DRUGI ZAHTIJEV, samo ukoliko nađe da je prethodni neosnovan!
Umjesto toga Sud je odbacio tužbu samo zato što smatra da egzistiraju dva tužbena zahtijeva !!!???
Sud bi zaštitu prava, trebao čak i po službenoj dužnosti da čini, jer je na to obavezan Ustavom i zakonom:
Zaštita prava član 121, (Ustav RS) te član 5. (ZOSRS)
Sudovi štite prava i slobode zajamčene ustavima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i zakonom, te obezbje|uju ustavnost i zakonitost,
Član 10. (ZOPP) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogučiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Naprotiv Sud ne samo da nije poštovao navedene članove nego ih je kršio i postupao pristrasno, te je 20.04.2012. poslao poziv – opomenu za plaćanje takse iako je podnesen prijedlog za oslobađanje, argumentovan relevantnim članom iz ZOST, te je kao dokaz priložen dokument “Domovnica” o pripadnosti stranoj državi! Odluka po tom prijedlogu nije nikada donesena, iako je ukazano na “grešku” podneskom nekoliko dana kasnije! Ostalo je najasno da li je materijal o tome zagubljen ili se radi o (ne)namjernoj grešci!
Shodno zakonu ulažem Žalbu na ovo rješenje zbog pogrešne i nepotpune primjene materijalnog prava, pristrasnosti i nepostupanja prema odredbama Ustava i zakona…
Prije svega skrećem pažnju na navodni “drugi zahtjev”, koji se i u samom rješenju suda, opisuje kao PRIJEDLOG, a sada doslovno prenosim kako je u tekstu tužbe navedeno:
Stoga se predlaže Sudu da donese RJEŠENJE (PRESUDU)!
Dakle potpuno je jasno da se ovde ne radi o posebnom tužbenom zahtijevu, nego se predlaže Sudu, kakvu presudu da donese, ako tužena ne dostavi odgovor, što je navedeno ispod horizontalne linije kojom se završava dio vezan za sadržinu tužbe, prema članu 53 ZOPP, citiram “Ukoliko tužena RS ne dostavi odgovor u zakonskom roku, traži se da Sud donese presudu koja je navedena u tužbi!”
Dio koji se odnosi na prestanak diskriminacije je tražen shodno Članu 205 “Zahtjev da se prestane s povredom prava ličnosti” (ZOO), koji je citiran i u tekstu tužbe. Takođe je relavantan i Član 11. (Zaštita u postojećim postupcima) (ZOZD) 1) Svako lice ili grupa lica koja smatra da je diskriminisana može tražiti zaštitu svojih prava putem postojećih sudskih i upravnih postupaka.
Kako je od dana podnošenja tužbe prema zakonu postupak u toku, nema smetnji da se od suda traži i zaštita zakonom garantovanih prava, koja se uskraćuju od strane tužene RS!
Čak i ako bi se radilo o sasvim drugom tužbenom zahtijevu, to ne daje osnovu da tužba bude automatski odbačena, jer je zakonom predviđena i ta mogućnost:
Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi Član 55. (ZOPP)
1) U jednoj tužbi tužilac može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženog kad su svi zahtjevi povezani istom činjenicnom i pravnom osnovom.
2) Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomičnosti postupka.
3) Ako sud, u slučaju iz stava 2. ovog člana, ocijeni da isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi ne doprinosi ekonomičnosti postupka, najkasnije na pripremnom ročištu donijet će rješenje o razdvajanju postupaka.
4) Tužilac može u jednoj tužbi istaknuti dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u međusobnoj vezi i tražiti da sud usvoji slijedeci od tih zahtjeva ako nade da onaj koji je u tužbi istaknut ispred njega nije osnovan.
5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog člana, istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka.
Jasno je da ako je Sud već odlučio da je prijedlog za donošenje presude, drugi tužbeni zahtijev, jer u sebi sadrži i pravnu zaštitu od trenutne, odnosno buduće diskriminacije, trebalo je primjeniti stav 3 navedenog člana i razdvojiti postupke, a moguća je i primjena stava 4, kojim bi sud usvojio kako je formulisano DRUGI ZAHTIJEV, samo ukoliko nađe da je prethodni neosnovan!
Umjesto toga Sud je odbacio tužbu samo zato što smatra da egzistiraju dva tužbena zahtijeva !!!???
Sud bi zaštitu prava, trebao čak i po službenoj dužnosti da čini, jer je na to obavezan Ustavom i zakonom:
Zaštita prava član 121, (Ustav RS) te član 5. (ZOSRS)
Sudovi štite prava i slobode zajamčene ustavima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i zakonom, te obezbje|uju ustavnost i zakonitost,
Član 10. (ZOPP) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogučiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Naprotiv Sud ne samo da nije poštovao navedene članove nego ih je kršio i postupao pristrasno, te je 20.04.2012. poslao poziv – opomenu za plaćanje takse iako je podnesen prijedlog za oslobađanje, argumentovan relevantnim članom iz ZOST, te je kao dokaz priložen dokument “Domovnica” o pripadnosti stranoj državi! Odluka po tom prijedlogu nije nikada donesena, iako je ukazano na “grešku” podneskom nekoliko dana kasnije! Ostalo je najasno da li je materijal o tome zagubljen ili se radi o (ne)namjernoj grešci!
Dakle umjesto da onemogući zloupotrebu prava, Sud je suprotno zakonu pokušao da OTME pravo stranki koje joj pripada. Osim toga, kako se radi o prvostepenoj fazi, nije isključeno da drugostepeni Sud Žalbu uvaži i vrati na obradu Osnovnom Sudu, te se postavlja pitanje:
Da li se to PRETPOSTAVLJA, da će odluka po žalbi biti negativna, te stoga nije niti odlučivano po prijedlogu za oslobađanje od troškova postupka ???
Važno je istaći da tužena RS snosi odgovornost za prikrivanje ubistva Ivone Bajo, koje se dogodilo dok je preko svog službenika, poslanika Bobar Gavrila krijumčarila neregularnu robu, a nedugo po predavanju ove tužbe u Bobar banci istog vlasnika, otkrivena je transakcija od preko 4 miliona KM, narko klana Šarić!
Stoga je jasno da tužena NE SMIJE dozvoliti nikakav sudski postupak u kome će biti dokazivana njena krivična djela i povezanost sa organizovanim kriminalom, odnosno narko mafijom.
U sastavu ove tužbe je samo dio dokaza o krivičnim djelima korumpiranih državnih službenika, a podsjećam Sud da prema ZKP-u, član “Obaveza prijavljivanja krivicnog djela”
(1) Službena i odgovorna lica u svim organima vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduzećima i ustanovama dužni su da prijave krivična djela o kojima su obaviješteni ili za koja saznaju na koji drugi način,
postoji i obaveza svih onih koji ostvare uvid u Tužbu i Žalbu da postupe prema zakonu i to je jedan od ciljeva moje tužbe. Nadalje, iako su istaknuti argumenti da se ova žalba uvaži, te tužba prihvati, i odbacivanje tužbe iz bilo kog razloga će imati određene pozitivne posljedice, jer će to biti samo dodatni argument za obraćenje Sudu u Strazburu, za šta već imam obilje materijala!
Dovoljno je samo reći da je majka ubijenog djeteta, donoseći dokaze o ubistvu, umjesto da joj se omogući zakonom garantovano pravo, nezakonito pritvorena, od strane neovlaštenog ograna, te osuđena za prekršaj i na tom suđenju nam nije dozvoljeno da iznesemo odbranu, niti pozivanje zastupnika, a zarobljeni smo nezakonito, bez potvrde o tome.
Što se tiče drugog argumenta za odbacivanje tužbe, kako navodno nisu dostavljeni dokazi za iznesene tvrdnje, to je potpuno nerazumljivo! Ističem da je uz prvobitni tekst tužbe dostavljeno 10 priloga, a ako su oni zagubljeni ili je na njih zaboravljeno, analiziranjem samo dopune tužbe, to je greška Suda a ne podnosioca!
Da li se to PRETPOSTAVLJA, da će odluka po žalbi biti negativna, te stoga nije niti odlučivano po prijedlogu za oslobađanje od troškova postupka ???
Važno je istaći da tužena RS snosi odgovornost za prikrivanje ubistva Ivone Bajo, koje se dogodilo dok je preko svog službenika, poslanika Bobar Gavrila krijumčarila neregularnu robu, a nedugo po predavanju ove tužbe u Bobar banci istog vlasnika, otkrivena je transakcija od preko 4 miliona KM, narko klana Šarić!
Stoga je jasno da tužena NE SMIJE dozvoliti nikakav sudski postupak u kome će biti dokazivana njena krivična djela i povezanost sa organizovanim kriminalom, odnosno narko mafijom.
U sastavu ove tužbe je samo dio dokaza o krivičnim djelima korumpiranih državnih službenika, a podsjećam Sud da prema ZKP-u, član “Obaveza prijavljivanja krivicnog djela”
(1) Službena i odgovorna lica u svim organima vlasti u Republici Srpskoj, javnim preduzećima i ustanovama dužni su da prijave krivična djela o kojima su obaviješteni ili za koja saznaju na koji drugi način,
postoji i obaveza svih onih koji ostvare uvid u Tužbu i Žalbu da postupe prema zakonu i to je jedan od ciljeva moje tužbe. Nadalje, iako su istaknuti argumenti da se ova žalba uvaži, te tužba prihvati, i odbacivanje tužbe iz bilo kog razloga će imati određene pozitivne posljedice, jer će to biti samo dodatni argument za obraćenje Sudu u Strazburu, za šta već imam obilje materijala!
Dovoljno je samo reći da je majka ubijenog djeteta, donoseći dokaze o ubistvu, umjesto da joj se omogući zakonom garantovano pravo, nezakonito pritvorena, od strane neovlaštenog ograna, te osuđena za prekršaj i na tom suđenju nam nije dozvoljeno da iznesemo odbranu, niti pozivanje zastupnika, a zarobljeni smo nezakonito, bez potvrde o tome.
Što se tiče drugog argumenta za odbacivanje tužbe, kako navodno nisu dostavljeni dokazi za iznesene tvrdnje, to je potpuno nerazumljivo! Ističem da je uz prvobitni tekst tužbe dostavljeno 10 priloga, a ako su oni zagubljeni ili je na njih zaboravljeno, analiziranjem samo dopune tužbe, to je greška Suda a ne podnosioca!
Cjelokupan tekst tužbe sa popisom priloga, objavljen je još početkom godine, a nalazi se na web lokaciji:
Jedino logično objašnjenje je to da sud uopšte nije analizirao taj tekst tužbe nego samo njenu dopunu, koja sadrži druge priloge:
Stoga očekujem od drugostepenog suda da izvrši uvid u cjelokupan materijal i provjeri šta se desilo sa prilozima tužbe, koje navodim???
(Zahtjev sudske policije, Osuđujuća presuda, Oslobađajuće rješenje, Punomoć, Karta, Zapisnik sazetak, Domovnica, Zagubljeni dokazi, Zahtjevi i odgovori, DISK)
Dio dokaznog materijala je priložen u štampanom obliku, a uz to je dostavljen i disk sa dokazima u elektronskom obliku! Kako su neki od ključnih dokaza u obliku audio video zapisa i fotografija velike rezolucije, koje je nemoguće odnosno uz dosta gubitka na kvalitetu prebaciti u štampani oblik, korištenje digitalnih dokaza je neophodno:
Prema međunarodnoj definiciji, digitalni dokaz je svaka informacija u digitalnom obliku koja ima dokazujuću vrednost, i koja je ili uskladištena ili prenesena u takvom obliku. Pojam digitalnog dokaza uključuje kompjuterski uskladištene i generisane dokazne informacije, digitalizovani audio i video dokazne signale, signali sa digitalnog mobilnog telefona, informacije na digitalnih fax mašina i signali drugih digitalnih uređaja. Znači, digitalni dokaz je bilo koja informacija generisana, obrađivana, uskladištena ili prenesena u digitalnom obliku na koju se sud može osloniti kao merodavnom, tj. svaka binarna informacija, sastavljena od digitalnih 1 i 0, uskladištena ili prenesena u digitalnoj formi, kao i druge moguće kopije orginalne digitalne informacije koje imaju dokazujuću vrednost i na koje se sud može osloniti…
Tako je uprkos obilju dokaza koji su priloženi uz Tužbu sud izneo nevjerovatan stav da ništa nije dostavljeno!?
Time se onemogućava i primjena pravne taktike te sprečava pravo da se svi argumenti ne prezentuju tuženom odmah, nego poslije njegovog odgovora, što je zakonom, član 77, precizno definisano:
U pozivu za pripremno ročište sud će obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog rocišta, kao i o tome da su dužne najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, te na pripremno ročište donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.
Moguće je da zastupnik tužene ponudi dogovor, te da se sve riješi bez rasprava, što Sud kao jedan od organa tužene RS pristrasno sprečava, ne poštujući Ustav i zakone, gubeći prijedloge i priloženi dokazni materijal, tvrdeći da ništa od toga nije ni dostavljeno !!!???
Smatram da su izneseni potrebni argumenti, pozivajući se na relevantne zakone, koji su citirani, što je dovoljno da se žalba uvaži, te da drugostepeni Sud ukine odluku Osnovnog Suda i vrati na ponovno postupanje prvostepenom sudu, shodno stavu 3, člana 235 ZPP!
(Zahtjev sudske policije, Osuđujuća presuda, Oslobađajuće rješenje, Punomoć, Karta, Zapisnik sazetak, Domovnica, Zagubljeni dokazi, Zahtjevi i odgovori, DISK)
Dio dokaznog materijala je priložen u štampanom obliku, a uz to je dostavljen i disk sa dokazima u elektronskom obliku! Kako su neki od ključnih dokaza u obliku audio video zapisa i fotografija velike rezolucije, koje je nemoguće odnosno uz dosta gubitka na kvalitetu prebaciti u štampani oblik, korištenje digitalnih dokaza je neophodno:
Prema međunarodnoj definiciji, digitalni dokaz je svaka informacija u digitalnom obliku koja ima dokazujuću vrednost, i koja je ili uskladištena ili prenesena u takvom obliku. Pojam digitalnog dokaza uključuje kompjuterski uskladištene i generisane dokazne informacije, digitalizovani audio i video dokazne signale, signali sa digitalnog mobilnog telefona, informacije na digitalnih fax mašina i signali drugih digitalnih uređaja. Znači, digitalni dokaz je bilo koja informacija generisana, obrađivana, uskladištena ili prenesena u digitalnom obliku na koju se sud može osloniti kao merodavnom, tj. svaka binarna informacija, sastavljena od digitalnih 1 i 0, uskladištena ili prenesena u digitalnoj formi, kao i druge moguće kopije orginalne digitalne informacije koje imaju dokazujuću vrednost i na koje se sud može osloniti…
Tako je uprkos obilju dokaza koji su priloženi uz Tužbu sud izneo nevjerovatan stav da ništa nije dostavljeno!?
Time se onemogućava i primjena pravne taktike te sprečava pravo da se svi argumenti ne prezentuju tuženom odmah, nego poslije njegovog odgovora, što je zakonom, član 77, precizno definisano:
U pozivu za pripremno ročište sud će obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog rocišta, kao i o tome da su dužne najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, te na pripremno ročište donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.
Moguće je da zastupnik tužene ponudi dogovor, te da se sve riješi bez rasprava, što Sud kao jedan od organa tužene RS pristrasno sprečava, ne poštujući Ustav i zakone, gubeći prijedloge i priloženi dokazni materijal, tvrdeći da ništa od toga nije ni dostavljeno !!!???
Smatram da su izneseni potrebni argumenti, pozivajući se na relevantne zakone, koji su citirani, što je dovoljno da se žalba uvaži, te da drugostepeni Sud ukine odluku Osnovnog Suda i vrati na ponovno postupanje prvostepenom sudu, shodno stavu 3, člana 235 ZPP!
| BUDIMKA BOLLIN BAJO (adresa 1) KIRCHENFELD 65 8052 ZURICH (adresa 2) Majke Jevrosime 20 76300 Bijeljina |
po punomoći OPU-559/2010 : ZDENKO BAJO |
